Pozitivna psihologija

Kakve su ti misli?

thoughtKakve su ti misli takav ti je život.

Otac Tadej

 

 

 

Kreativna snaga misaonog procesa je uglavnom skrivena, nevidljiva i baš zbog toga mi se mnogo lakše odlučujemo da svoje emocije pripišemo onim stvarima koje možemo da vidimo, opipamo, čujemo i osetimo. Ono što je neverovatno je da ta mala zamena, to skoro nevidljivo neshvatanje pravog uzroka i izvora emocija, u tom malom promašaju nalaze se skoro sve patnje i problemi koje imamo! (više…)

Čemu pare služe?

BeggarSve se može kupi s´pare, što ne može s´pare, može s´pogoleme pare …

Niška narodna poslovica 

Dotakli smo se novca i govorili o tome kakve je zaključke izvela pozitivna psihologija , proučavajući ogromne statističke uzorke o uticaju finansijskog stanja na našu sreću. Uglavnom se pokazalo da naša uobičajena uverenja o toj korelaciji , ne samo da nisu tačna , već su vrlo često i dijametralno suprotna … (više…)

Obrazovanje i sreća … i još ponešto…

 

home_slide_1Blago siromašnima duhom, jer je njihovo carstvo nebesko

 

Jevanđelje po Mateju

Do sada sam govorio o novcu i sreći, i ono što je pozitivna psihologija dokazala , da tu nešto ne štima sa našim uobičajenim shvatanjem tog odnosa. Za razliku od uobičajenog shvatanja da novac donosi puno sreće na dug vremenski period, ispitivanjem je dokazano da novac donosi jako malo sreće i to na kratak vremenski period. (više…)

Koliko je tačno para potrebno za sreću? (2)

timthumb„Nije sreća, para puna vreća …to znaju oni što je imaju …  „

Merlin

 

Kada je na čelo američke asociacije psihologa došao Martin Saligman, psihologija konačno počinje da se zanima i za “ normalne ljude“ . Počinju opsežna istraživanja, koja za zadatak imaju da prikupe što više podataka o tome šta je to što čini ljude srećnim. (više…)

Koliko je tačno para potrebno za sreću?

 

money-falling-woman-mdn„Ja znam ti cenu, ja nudim manje, ja volim stvari, a ti si roba …“

BOA

Ova priča mogla bi da počne sa starim grcima i njihovim olimpijadama. Mogla bi da počne i sa fenićanima i njihovom potrebom da izmere vrednost svojih dobara . Mogla bi da počne i u bilo kom Američkom filmu u kome heroji kognitivnih dostignuća ( čitaj trileri ) pljačkaju banku ne bi li sebi obezbedili parče tog, tako priželjkivanog kolača ….

(više…)